Izborni monitorSrbija bira
Projekcija mandata uživo Zastava SrbijeParlamentarni izbori25. oktobar 2026.

Računanje…

Ponderisani prosek anketa iz 2026. · 250 mesta · D'Ontov metod · cenzus 3%

250
mandata · većina: 126
Projekcija

Liste prema broju mandata

Svih 18 lista koje je proglasila Republička izborna komisija. Bledi pojas je interval nesigurnosti od 90%, a crvena crta cenzus od 3%.

Ankete posebno mere samo pet većih lista; ostale vrednosti su procene (vidi: Metodologija).
ListaProcenjena podrška%Mesta
Ankete

Šta pokazuju ankete?

Nacionalne ankete objavljene od izbora 2023. U prosek ulaze samo ankete iz 2026. koje mere sadašnje liste; ranije ankete pokazuju trend.

Sve ankete u tabeli
Nesigurnost

Šanse i rasponi

Agencije se znatno razlikuju. Rezultati ispod potiču iz 1000 simuliranih izbora: svaki je potpun rezultat od 250 mesta, u kojem liste rastu jedna na račun druge.

Pokretanje simulacija…

Rasponi mandata

Tačka: glavna procena. Pojas: 90% simulacija. Isprekidana crvena linija: 126 (većina).

Šta je potrebno?

Izaberi listu i ciljni broj mandata — model unazad traži najmanju potrebnu podršku (odnos ostalih lista ostaje nepromenjen).

Cilj 126

Simulacija

Izračunaj sam

Svih 18 lista može da se podesi, a rezultat se odmah osvežava. Menja se samo ovaj deo — ostatak stranice prikazuje prosek anketa.

Procenti od:

Cenzus je 3% svih koji su glasali (sa nevažećim listićima): oko 3,08% važećih glasova, a u režimu „svih glasalih” tačno 3%. Birački spisak: 6.450.523 birača (RIK, 10. oktobar 2026). 2023: izlaznost 58,77%, nevažećih 2,73%. Kada se promeni izlaznost, broj glasova manjinskih lista ostaje isti.

Rezultat

–

Po listama: glasovi i granica za +1 / −1 mesto„+1 mesto”: toliko dodatnih glasova donelo bi još jedan mandat; „−1 mesto”: gubitak toliko glasova odneo bi jedan.
D'Ontovi količnici oko granice
Većina

Pravljenje koalicije

Klikni na liste: koji savez bi prema proseku anketa dostigao većinu (126) ili dvotrećinsku većinu (167, za promenu ustava)?

Šta bi bilo kad bi…

Šta bi bilo sa drugim pravilima?

Isti odnos glasova, izračunat po osam različitih pravila raspodele: pored sistema mađarskog Izbornog monitora, tri srpske specifičnosti i metod najvećeg ostatka. Sistemi zasnovani na izbornim jedinicama (jednokružni, dvokružni, preferencijalni, STV, regionalni) nisu uključeni, jer Srbija ima jednu izbornu jedinicu, a za liste iz 2026. nema podataka po jedinicama.

Većina (126)
Dve trećine (167)
ListaSrpski (osnovni)Simulirano+/-
Pozadina

Metodologija

U Srbiji se 250 poslanika bira u jednoj nacionalnoj izbornoj jedinici, sa zatvorenih lista. Provera modela: sa zvaničnim glasovima iz 2023. daje tačno stvarnu raspodelu 129 / 65 / 18 / 13 / 13 / 6 / 2 / 2 / 1 / 1.

Raspodela mandata

  • 250 mesta, D'Ontov metod: glasovi lista dele se sa 1, 2, 3…; 250 najvećih količnika dobija mesta.
  • Cenzus 3% od broja birača koji su glasali (uključujući nevažeće listiće).
  • Manjinske liste: bez cenzusa; ispod 3% njihov količnik se množi sa 1,35.
  • Potkovica: liste su poređane sleva nadesno prema političkom položaju sa srpske Vikipedije (levi centar–levica → centar → desni centar → desnica). Od dve liste „velikog šatora” Studentska lista je u centru, a Ujedinjena Srbija desno od centra.

Prosek anketa

  • Svežina: eksponencijalno opadanje težine, poluživot 21 dan.
  • Birački spisak: prema rešenju RIK-a od 10. oktobra 6.450.523 birača (2023: 6.500.666), od toga 102.147 prijavljenih u inostranstvu. Do 22. oktobra broj se još može malo promeniti.
  • Veličina uzorka: težina prema √uzorka (ako je nepoznat, 1000 ispitanika).
  • Ravnoteža agencija: svaka agencija ima jedan glas — Faktor Plus, koji često objavljuje ankete, ne nadglasava ostale.
  • Nedostajući podaci: ako anketa ne meri neku listu posebno, to se ne računa kao nula, već se izostavlja.
  • Liste koje su odustale (NPS, ZLF, DS, Kreni-Promeni) i MI–SN, koji ne učestvuje: izostavljaju se, a ostale vrednosti se srazmerno uvećavaju.

Procene i nesigurnost

  • Manjinske liste: procenjenim brojem glasova (a ne procentom), jer je broj manjinskih birača relativno stalan: SVM oko 60.000 (2023: 64.747 na parlamentarnim, 58.295 na pokrajinskim izborima; broj stanovnika opada), SPP oko 24.000 (2023. još zajedno sa DSHV), SDA, albanska i ruska lista sa brojem glasova iz 2023. Procenat proističe iz izlaznosti; ostale liste srazmerno dele ostatak.
  • Male srpske liste (Karić, Liberalno zelena, Ćale, Gajić): jednak deo stavke „ostali” iz anketa.
  • Simulacija: ponovno uzorkovanje anketa + greška uzorka + zajednička „greška struke” od 3 poena; broj glasova manjinskih lista ±20%.

Simulacija je matematička procena, a ne predviđanje. Metodologija istraživačkih agencija u Srbiji nije dovoljno transparentna (prema analizi BIRODI iz 2026, ponderisanje i finansiranje retko se objavljuju), a neke agencije se optužuju za pristrasnost. Izvori: sr.wikipedia.org — Парламентарни избори у Србији 2026.; en.wikipedia.org — 2026 Serbian parliamentary election, Opinion polling…, 2023 Serbian parliamentary election; RIK. Podaci ažurirani: 20. oktobar 2026..

Kontakt

Kontakt

Imaš pitanje ili primedbu na model? Slobodno piši.

Ovaj projekat nastao je radi analize parlamentarnih izbora u Srbiji i vizuelnog prikaza različitih scenarija, kao sestrinski sajt mađarskog Izbornog monitora. Ako imaš primedbu na model — na primer o novoj anketi, svrstavanju neke liste ili procenjenom broju glasova manjinskih lista — slobodno se javi preko kontakata ispod! Podaci iz anketa i metodologija se stalno ažuriraju. Cilj mi je da nezavisno, koristeći sve dostupne i relevantne podatke, dam objektivnu sliku izbornih procesa u Srbiji: model spaja najnovije ankete sa stvarnim srpskim izbornim pravilima, a provera na zvaničnim rezultatima iz 2023. tačno vraća stvarnu raspodelu mandata.

Urednik: Vencel Varjaši · varjasivencel.hu · © 2026 Izborni monitor. Sva prava zadržana. Politika privatnosti